Ivan Rajović: Studenica

Izborom najlepših radova završen je Književni konkurs o manastiru Studenici. U kategoriji POEZIJA Ivan Rajović iz Kraljeva osvojio je Treće mesto sa pesmom ,,Studenica“

 

Kako smo majušni

pod tvojim dugovekim zidinama

svetioniče božanskog sjaja

što osvetljavaš hridi ubogih duša

koje ozarene postojanošću i nadom

putuju u beskraj.

 

Rastemo pod tvojim mermernim skutom

majko dojiljo,

prekrasna stvarnosti

otelovljenih iluzija

blago nadnesena nad našim

hiljadugodišnjim košmarom.

 

Tvoja neoskrnavljena,

devičanska nagota,

veličanstveno se uznosi

nad vremenom i prostorom,

nad životom i smrću,

patnjom i uništenjem,

saputnice odvažnih i smernih.

 

Iznad tvoje kupole  uzdiže se svemir,

zvezde ti čuče na portalima

i tihi eho Rastkovih koraka

po zategnutoj površini večnosti

tinja u uglovima tvoje utrobe,

obasjan plamičcima voštanica.

 

Studeno ti lice oplemenjuje toplinom

i zvukom vekova

nataloženih u tvom čednom izgledu

iz kojeg saznanje sebe,

vremena i ljudi,

traje nad smrtnicima i svecima,

zemaljski,

a tako blizu Bogu.

 

Ti izranjaš iz srednjovekovlja

sa Srbijom pod miškom

i stremiš ka budućnosti,

ne osvrćući se,

ne zastajkujući

pred rezama i lancima osvajača,

nošena odsjajem sopstvenog lika

u svesti naroda.

 

Samim svojim postojanjem

pretvaraš ideale u materiju,

kristalu

iz riznice Nemanjića,

fresko našeg uspenja

na zidu svekolikog beznađa.

Belino

razasuta po brdima i pašnjacima,

okamenjena vero Srba,

lepetu krila nad pustarom ljudskog življenja,

kruno izbavljenja iz čeljusti mraka,

predvodnice nežnog šapata,

još neiskazana blagosti i samilosti,

osamstooka,

osamstoruka,

osamstoglava,

zaštitnice umnih i prosvetljenih,

kljastih i neukih.

 

Ti si pojilo na kojem se okrepljuju mozgovi,

ti si srce koje pulsira u grudima Srbije,

ti si vizija spasa i opstanka,

svedočanstvostustustust

prošlosti i budućnosti istovremeno.

I neka stud zenica

naviknutih na toplinu tvojih dodira

nikada ne bljesne ni u jednom oku

u kojem tvoje zidine

uklesaše trag svoje večitosti.