Veliki početak: Manastiri Žiča i Studenica

U ponedeljak, 11. septembra 2017, u 20 sati u holu stalne postavke Narodnog muzeja Kraljevo, na I spratu, u okviru manifestacije „Kralj Stefan Prvovenčani – VIII vekova“,  otvorena je izložba Veliki početak: Manastiri Žiča i Studenica (originalni fragmenti prvobitnog fresko slikarstva Spasovog hrama i kopije fresaka iz Manastira Studenice i Žiče iz Zbirke Narodnog muzeja Kraljevo). Izložbu je otvorila Marija Žarčanin Stanišić, direktorka Narodnog muzeja Kraljevo. O izložbi je govorila Suzana Novčić, muzejski savetnik Narodnog muzeja Kraljevo.

„U jednom vremenu među Srbima su stvarali najbolji slikari civilizovanog sveta. Bilo je to u decenijama oko sredine XIII veka, kada su na prestolu zemlje sedeli sin i unuci Nemanjića. Šta se to desilo da se Srbija, možda jedini put nađe na čelu slikarskog stvaranja u Evropi? Kako su se baš na obalama Mileševe, na izvorištu Raške i na proplancima nad Ibrom obreli najveći majstori boja, udruženi sa darovitim graditeljima i vajarima? Vreme je prostoru srpske zemlje i njenim umetnicima namenilo predvodničko mesto. Carigrad, umetnička i politička metropola Vizantijskog carstva, uspeo je u XII veku da obrazuje nov stav u slikarstvu. Slikari okupljeni oko dvora stvorili su tzv. Komninski stil, a u tom stilu reprezentativna dela kao što su neki mozaici na galeriji Sv. Sofije u Carigradu ili freske Nerezi i Bačkova na Balkanu. Tek što su sredinom istog veka zasnovali novu državnu tvorevinu pod Stefanom Nemanjom, Srbi su odmah došli u dodir sa umetnicima koji su u istom duhu stvarali na Balkanu. Kada je 1204. godine pao Carigrad, oslabljeno i iscrpljeno Vizantijsko carstvo se raspalo. Padom Carigrada pod Latine izmenile su se prilike na Balkanu. Nemanjina državna tvorevina stalno je jačala. Država se prostirala na području  oko Morave, Ibra, Neretve, a granice su joj dopirale do Šar-planine i Južnog Jadrana. Bogatstvo i samostalnost države i crkve  bili su podloga za polet književnosti i umetnosti. Rađao se novi tip crkvene građevine, koji je u nauci dobio naziv raški, po reci Raškoj.“

Izvor: Narodni muzej Kraljevo